Prisutnost religije na društvenoj sceni je jedno od obilježja dvadesetprvog stoljeća. Religijski inspirirani pokreti širokog društvenog i civilizacijskog spektrai uključivanje religijskih ustanova i simbola u realiziranje različitih političkih ciljeva i interesanose izazove i proizvode napetosti u područjima prava i religijskih sloboda, medija i javne politike, kulture i sistema obrazovanja.Prostori i oblici društvenog utjecaja i društvene upotrebe religije u današnjem globaliziranom svijetu, kao i različiti odnosi prema njima, beskrajno su rašireni, umnoženi, razuđeni. U isto vrijeme, kao pojava koju je malo ko predviđao i u kojoj pojedini istraživači ne vide toliko uspjeh religije koliko neuspjeh sekularizacije, povratak religije u društveni život protuslovi logici modernog racionalizma, izmiče interpretativnim i anticipatorskim moćima društvenih nauka, uznemirava svijest koja društvenu stvarnost definira tako da u njoj nema mjesta za izvanjske autoritete.
Zbornik „Religija i društvo u 21. stoljeću“ sadrži priloge o pitanjima religije i društvakoji su izvorno prezentirani na međunarodnom skupu održanom u Tuzliu aprilu 2019. Zastupljeni su prilozi o prisutnosti religije u savremenim društvimau oba vida njezinih aktualizacija, u vidu neposredne životne realnosti i u vidu teoloških i pseudoteoloških sadržaja društvene mislii populističkih mnijenja. Kao cjelina, prilozi odaju tematsko respektiranje društvene prisutnosti religijeumnoštvu lica i mnoštvu obezličenja,u preplitanjureligijskih ideja, vrijednosti i ustanova sa sekularnim institucijama politike, nauke, društvenog života, u podsticajima i izazovima novog susretanja teologije i filozofije. Posebno se razmatraju pitanja evropskih određenja religije, institucionalnih i pojmovnih, i pitanja aktualne prisutnosti religije u javnom prostoru Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim bivšim socijalističkim zemljama jugoistočne Evrope, uspon religije tijesno je povezan sa propadanjem poretka u kojem je religija sistemski ograničavana a sekularizacija sistemski podržavana, i u kojem su humanističke vrijednosti sekularnosti ideološki i politički intepretirane i monopolizirane. Usljed toga, problem arbitriranja sa prisutnošću religija u javnom prostoru u ovim sredinama ima veću težinu nego li u zemljama zapadne Evrope. U radovima u Zborniku uvažava se činjenica da raspravljanje pitanja religije i sekularnosti u Bosni i Hercegovini, kao tradicionalnom multietničkom i multireligijskom društvu, implicira dodatnu osjetljivost i odgovornost.
Zbornik uređuje kolega Rusmir Šadić, a izdavači su Centar za kulturu i edukaciju „Logos“, te Institutu za društvena i religijska istraživanja.